Istorija

Prvi  naziv Žabljaka  bio je “Varezina voda”, vjerovarno zbog jakog izvora pitke vode, oko koga se i formiralo naselje. Kasnije, dobija naziv “Hanovi” ili izvorno “Anovi”. Današnji naziv Žabljak dobija zvanično 1870. god., kada je u istom danu započeta izgradnja crkve, škole i kapetanskog doma. U ratnim danima stare građevine su nestale. Ostala je samo Crkva Sv. Preobraženja, koja je podignuta u čast pobjede nad Turcima, 1862. godine. Nastanak Žabljaka pratio je i otvaranje nekoliko trgovačkih i zanatskih radnji i kafana. Tako je, već osamdesetih godina 19 vijeka, Žabljak predstavljao i neku vrstu tržista, što je uticalo da postepeno počne preuzimati ulogu upravnog središta durmitorskog regiona. U periodu prije Drugog svjetskog rata, Žabljak je predstavljao varošicu sa tipično planinskom arhitekturom. Već u tom periodu, jedinstvena priroda počinje da privlači veliki broj turista iz tadašnje Kraljevine Jugoslavije, ali i iz inostranstva. Posebno su, zbog svojih veza sa Crnom Gorom, bili brojni gosti iz Italije. Osim veličanstvenog prirodnog ambijenta, bogatstvo ovoga područja životinjskim svijetom i pogodnostima, koje pruža za lov i ribolov, dovodi na Žabljak i dosta zaljubljenika u ovu vrstu sporta. Žabljak i Durmitor su dali najveći doprinos i žrtve u Drugom svjetskom ratu. Za samo sedam dana nakon početka pobune protiv fašista, Žabljak je oslobođen, a ljudi su počeli da formiraju organe više vlasti. Doprinos durmitorskog Narodno – oslobodilačkog partizanskog odreda je ostao upisan zlatnim slovima, kada govorimo o borbi protiv fašističkih aktivnosti na Balkanu. Republika Durmitor, kako su nazivali ovaj kraj, preživjela je mnoge napade, i dok je bila tačka oslonca Vrhovnog Štaba, na čelu sa Josipom Brozom Titom. Iako ne tako veliki prostor, za vrijeme rata imao je preko 2.500 hiljada žrtava, a ima 15 narodnih heroja. Poslije Drugog svjetskog rata, Žabljak se razvio iz malog sela u turistički grad . Danas je postao vodeći zimski centar u regionu, koristeći ljepotu prirode koja ga okružuje, afirmišući se kao mjesto za odmor, i afirmišući državu u kojoj se nalazi.

DURMITORSKE LEGENDE

Kroz dugu istoriju, ispredane su mnoge legende o Durmitoru, njegovim vrhovima, pećinama i jezerima o Pirlitoru i Pašinoj vodi, o bukovičkoj gori,krilatim konjima, uskočkim, tepačkim, jezerskim i šaranskim junacima.
Prema nekim starim legendama, grčki bogovi sa Olimpa, izabrali su baš Durmitor za svoje odmaralište i počivalište. Zna se sigurno, da su ovdje nekada živjeli Grci i možda su baš oni izabrali ovu planinu za drugi Olimp.
Osam kilometara istočno od Žabljaka  nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Pirlitor, grad utvrdjenje iz XIV vijeka, poznat iz narodne pjesme o vojvodi Momčilu, koji je umro ovdje zbog izdaje svoje supruge. Narodna pjesma o vojvodi koji je živio u gradu Pirlitoru je jedna od najpopularnijih legendi na ovim prostorima. Momčilo je imao krilatog konja Jabučila, mač sa očima, prema legendi bio je nepobjediv. Legenda kaže da je pohlepniì kralj Vukašin bio zaljubljen u Momčilovu lijepu ženu Vidosavu. Vidosava koja nije mogla da mu odoli, spalila je krila Jabučilu, pa se Momčilo nije uspio oduprijeti neprijatelju. Poslije smrti vlasnika Jabučilo slomljen tugom bacio se u Crno jezero, tako da će vam neki od mještana ovog kraja reći da se ponekad i danas vrisak Jabučila može čuti iz jezera.
Pored bogova, koji odmaraju na njemu, Durmitor naseljavaju i vile. One se po zalasku sunca spuštaju u podnožje ove planine i slijeću u cvjetne livade i dolove. Tu one kolo zavode, a najuglednije i najvaljastije momke svojim dražima i ljepotom zanose. Postoji uslov za njihovog izabranika, da ništa gvozdeno sa sobom ne ponese, ako misli da se sa njima u kolo hvata i da neku od njih obljubi. Nekad davno, bio je jedan Pivljanin zvani Todor. Bio je, vele, gledan kao upis, a valjast kao radiš. No, kad jedne večeri krene Todor kod vila, da se jednoj od njih u oku ogledne, i da joj med sa usana pokrade, zaboravi se i sa sobom ponese neku kusturicu. Vile to osjete, zalete se, pokupe jadnog momka i sa grede bace ga u jedan do. Tu Todor usni mrtvim snom, da se nikad ne probudi. Tako se taj divni do pod Durmitorom, pun livadskog cvijeća, studene vode i mirisa, zove Todorov do.
Legenda o nastanku Crnog jezera- Preko ovoga jezera, naišao je Sveti Sava i zakonačio u jednom od manastira pod Durmitorom. Manastir se tada nalazio nasred varošice, u jednoj dubodolini, tamo gde je danas Crno jezero. Kaluđeri lijepo dočekaše Svetog Savu, ali posumnjaše u to da je on zaista svetac, pa se dogovoriše da mu podvale. Zato, preko noći zakolju pijevca i strpaju ga u obravnicu sveca. Sjutradan, krene Sveti Sava dalje na put, a za njim pojure kaluđeri vičući: – “Ej, ti oče, što se svecem kaza, zašto nam noćas ukrade pijevca? – Šta kažete, Bog i anđeli s vama! Zar ja da pokradem Manastir!- Jesi, jesi” – povikaše kaluđeri uglas i trgoše Svetom Savi torbu sa ramena. I gle, u torbi se zaista nalazio zaklan pijevac. Naljuti se tada Sveti Sava i reče: – “Da Bogda da se zemlja provali tamo đe vam je sada Manastir, to se mjesto ne zvalo ni varoš ni selo, no se zvalo Crno jezero”. Tada oživi zaklanog pijevca i od njega postade Tetrijeb. Kada se kaluđeri vratiše, preneraziše se od čuda: zemlja se provalila i Manastir sa varošicom u bezdan potonuo, a u bezdanu se zavrnulo jezero – Crno jezero, a na površini jezera, u kolovratu obrće se crna kapa jednog kaluđera.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Opština Žabljak se nalazi na sjeverozapadu Crne Gore i najveća je opština durmitorskog područja. Prostire se na 445km², čime zauzima 3,22% ukupne površine Crne Gore. Prema površini koju pokriva, od ukupno 23 opštine u Crnoj Gori, zauzima 13.mjesto. Prepoznatljiv po planini Durmitor, ovaj prostor oivičen je sa sjeveroistočne strane opštinom Pljevlja, sa južne strane opštinom Mojkovac, sa jugozapadne strane opštinom Šavnik, a sa zapadne strane opštinom Plužine. Sjeveroistočna granica ide rijekom Tarom u dužini od 46 km i zona je Nacionalnog parka Durmitor. Opština Žabljak, određena je geografskim koordinatama 43 15 30 (najsjevernija tačka- ušće Sušice u Taru) i 43 00(Pločasta glava na Sinjajevini) sjeverne geografske širine, kao i najzapadnije tačke 18 59 30 (u kanjonu Sušice) i 19 23 30 (lokalitet Milijića Brod u kanjonu rijeke Tare) istočne geografske dužine. Opština Žabljak predstavlja “geografski krov” naše države, jer se 30 % njene teritorije nalazi na nadmorskoj visini iznad 1500 m. Grad Žabljak sa svojih 1456 metara nadmorske visine  predstavlja najvisočije urbano naselje u jugoistočnoj Evropi. Položaj Nacionalnog parka Durmitor u biogeografskom pogledu pripada južno-dinarskom području.

Stanovništvo

Demografski podaci
Prema podacima iz zadnjeg Popisa 2011. godine u opštini Žabljak živi 3.569 stanovnika, odnosno 0,58% crnogorske populacije. U odnosu na Popis 2003. Godine zabilježen je pad u broju stanovnika za 605, što predstavlja pad od 15,1%. Ovaj podatak ukazuje na nastavak trenda depopulacije, koji je uslovljen otežanim uslovima života zbog specifičnih klimatskih karakteristika u zimskom periodu, slabim razvojem privrede, nepostojanjem visokoobrazovnih ustanova zbog čega su mladi nakon završetka srednje škole prinuđeni da mijenjaju sredinu, nemogućnošću usavršavanja i napredovanja u struci nakon završenih fakulteta, nedostatkom slobodnih radnih mjesta, nedovoljno razvijenim kulturnim i sportskim životom grada, nezadovoljavajućom zdravstvenom zaštitom i dr. Gustina naseljenosti iznosi 8 stanovnika/km², što opštinu Žabljak svrstava u grupu opština sa najmanjom gustinom naseljenosti. Uporedo sa padom broja stanovnika, zabilježeno je i smanjenje broja domaćinstava. Prema rezultatima zadnjeg popisa, na teritoriji opštine Žabljak ukupan broj domaćinstava je iznosio 1.273 ili 80 domaćinstava manje u odosu na 2003. godinu. 

Cjelokupno stanovništvo je raspoređeno u 28 naseljenih mjesta. Od toga, gradska naselja broje 1.723 stanovnika (48,27%), dok je u ruralnim područjima 1.846 stanovnika (51,73%).Polna struktura stanovništva Žabljaka u periodu između dva poslednja popisa gotovo je nepromijenjena. U opštini Žabljak živi 1.773 muškarca (49,68%) i 1.796 žena (50,32%).
Prosječna starost stanovništva iznosi 41,9 godina, što predstavlja stadijum duboke demografske starosti. Ovo predstavlja  jednu od negativnih demografskih pojava koja u narednom periodu može biti ograničavajući faktor u daljem razvoju opštine. Poređenja radi, na nacionalnom nivou, prosječna starost iznosi 37,2 godine. Staro stanovištvo, odnosno stanovništvo starije od 60 godina čini više od četvrtine ukupne populacije (Grafik 1 u Dodatku). Indeks starosti  od 1,24 ukazuje da se u narednom periodu može očekivati nastavak ovog trenda. Prosječna starost muške populacije iznosi 41,0 godine, dok je prosječna starost ženske populacije nešto veća i iznosi 42,8 godine. Takođe, populacija iz ruralnih područja Žabljaka u prosjeku je starija od one u urbanim područjima (43,3 nasuprot 40,5 godine u urbanim područjima).
Smanjenje broja stanovnika u opštini Žabljak javlja se pod uticajem negativnih prirodnih i mehaničkih kretanja stanovništva. Prirodno kretanje stanovništva karakteriše negativan prirodni priraštaj prisutan duži niz godina (Grafik 3). Negativan prirodni priraštaj je rezultat više faktora, među kojima najznačajniji predstavlja nepovoljna starosna struktura, koja je znatno pogoršana migracijama stanovništva i to pretežno mladog. Ukupan broj sklopljenih brakova za period od 2010. do 2015. godine je iznosio 95, dok je u istom periodu zabilježeno 8 razvoda.
Usled nepovoljne privredne i socijalne situacije iz ovog podneblja je emigrirao značajan broj stanovnika. Migraciona kretanja usmjerena su u pravcu ekonomsko razvijenijih sredina. U periodu od 2011. do 2015. godine, Žabljak je napustilo 276 lica, dok je u istom periodu prijavljeno 167 lica. Podacu ukazuju na negativan migracioni saldo od 109 lica. U prvih deset mjeseci 2016. godine, opštinu je napustilo 49 lica, a 30 se doselilo. 

Obrazovna struktura
Upoređujući podatke Popisa iz 2011. i 2003. godine, u Žabljaku se znatno smanjio broj nepismenih lica, kao i neškolovanih lica. Pozitivan trend uočava se u pogledu lica sa visokim i višim stručnim obrazovanjem, kao i lica sa završenim postdiplomskim magistarkim studijama. Pregled podataka o nepismenosti i strukturi stanovništva prema školskoj spremi, dat je u Tabelama 1 i 2.

Relativno nepovoljna obrazovna struktura stanovnika Žabljaka, uslovljena je prije svega lošim ekonomskim faktorima. Naime, zbog finansijskih nemogućnosti nastavka školovanja svršenih srednjoškolaca sa Žabljaka, mnogi od njih odustaju od daljeg školovanja. Sa druge strane, oni koji se odluče za nastavak školovanja, nerijetko ostaju u gradovima gdje završavaju studije.

Stanovništvo

Demografski podaci
Prema podacima iz zadnjeg Popisa 2011. godine u opštini Žabljak živi 3.569 stanovnika, odnosno 0,58% crnogorske populacije. U odnosu na Popis 2003. Godine zabilježen je pad u broju stanovnika za 605, što predstavlja pad od 15,1%. Ovaj podatak ukazuje na nastavak trenda depopulacije, koji je uslovljen otežanim uslovima života zbog specifičnih klimatskih karakteristika u zimskom periodu, slabim razvojem privrede, nepostojanjem visokoobrazovnih ustanova zbog čega su mladi nakon završetka srednje škole prinuđeni da mijenjaju sredinu, nemogućnošću usavršavanja i napredovanja u struci nakon završenih fakulteta, nedostatkom slobodnih radnih mjesta, nedovoljno razvijenim kulturnim i sportskim životom grada, nezadovoljavajućom zdravstvenom zaštitom i dr. Gustina naseljenosti iznosi 8 stanovnika/km², što opštinu Žabljak svrstava u grupu opština sa najmanjom gustinom naseljenosti. Uporedo sa padom broja stanovnika, zabilježeno je i smanjenje broja domaćinstava. Prema rezultatima zadnjeg popisa, na teritoriji opštine Žabljak ukupan broj domaćinstava je iznosio 1.273 ili 80 domaćinstava manje u odosu na 2003. godinu. 

Cjelokupno stanovništvo je raspoređeno u 28 naseljenih mjesta. Od toga, gradska naselja broje 1.723 stanovnika (48,27%), dok je u ruralnim područjima 1.846 stanovnika (51,73%).Polna struktura stanovništva Žabljaka u periodu između dva poslednja popisa gotovo je nepromijenjena. U opštini Žabljak živi 1.773 muškarca (49,68%) i 1.796 žena (50,32%).
Prosječna starost stanovništva iznosi 41,9 godina, što predstavlja stadijum duboke demografske starosti. Ovo predstavlja  jednu od negativnih demografskih pojava koja u narednom periodu može biti ograničavajući faktor u daljem razvoju opštine. Poređenja radi, na nacionalnom nivou, prosječna starost iznosi 37,2 godine. Staro stanovištvo, odnosno stanovništvo starije od 60 godina čini više od četvrtine ukupne populacije (Grafik 1 u Dodatku). Indeks starosti  od 1,24 ukazuje da se u narednom periodu može očekivati nastavak ovog trenda. Prosječna starost muške populacije iznosi 41,0 godine, dok je prosječna starost ženske populacije nešto veća i iznosi 42,8 godine. Takođe, populacija iz ruralnih područja Žabljaka u prosjeku je starija od one u urbanim područjima (43,3 nasuprot 40,5 godine u urbanim područjima).
Smanjenje broja stanovnika u opštini Žabljak javlja se pod uticajem negativnih prirodnih i mehaničkih kretanja stanovništva. Prirodno kretanje stanovništva karakteriše negativan prirodni priraštaj prisutan duži niz godina (Grafik 3). Negativan prirodni priraštaj je rezultat više faktora, među kojima najznačajniji predstavlja nepovoljna starosna struktura, koja je znatno pogoršana migracijama stanovništva i to pretežno mladog. Ukupan broj sklopljenih brakova za period od 2010. do 2015. godine je iznosio 95, dok je u istom periodu zabilježeno 8 razvoda.
Usled nepovoljne privredne i socijalne situacije iz ovog podneblja je emigrirao značajan broj stanovnika. Migraciona kretanja usmjerena su u pravcu ekonomsko razvijenijih sredina. U periodu od 2011. do 2015. godine, Žabljak je napustilo 276 lica, dok je u istom periodu prijavljeno 167 lica. Podacu ukazuju na negativan migracioni saldo od 109 lica. U prvih deset mjeseci 2016. godine, opštinu je napustilo 49 lica, a 30 se doselilo. 

Obrazovna struktura
Upoređujući podatke Popisa iz 2011. i 2003. godine, u Žabljaku se znatno smanjio broj nepismenih lica, kao i neškolovanih lica. Pozitivan trend uočava se u pogledu lica sa visokim i višim stručnim obrazovanjem, kao i lica sa završenim postdiplomskim magistarkim studijama. Pregled podataka o nepismenosti i strukturi stanovništva prema školskoj spremi, dat je u Tabelama 1 i 2.

Relativno nepovoljna obrazovna struktura stanovnika Žabljaka, uslovljena je prije svega lošim ekonomskim faktorima. Naime, zbog finansijskih nemogućnosti nastavka školovanja svršenih srednjoškolaca sa Žabljaka, mnogi od njih odustaju od daljeg školovanja. Sa druge strane, oni koji se odluče za nastavak školovanja, nerijetko ostaju u gradovima gdje završavaju studije.