AGRO BIZNIS CENTAR - RAZVOJ POLJOPRIVREDE I REVITALIZACIJA SELA DURMITORA

RAZVOJ POLJOPRIVREDE I REVTALIZACIJA SELA DURMITORA
Spada u osnovne pravce razvoja ovoga područja pogotovu što znatan broj stanovništva živi na selu i bavi se ovom djelatnošću.Koncepcija razvoja ove djelatnosti zahtijeva intenziviranje stočarstva na osnovu minifarmi u individualnom sektoru i usklađenost i komplementarni razvoj poljoprivrede,turizma i male privrede.Pri tome je neophodno dad a se razvija proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda koji su karakteristični za ovo područje da se podignu prerađivački kapaciteti(mljekare I slično) i obezbijedi sigurnost plasmana putem otkupa stoke i dr.proizvoda.
RAZVOJ POLJOPRIVREDE I REVITALIZACIJA SELA DURMITORSKOG područja
1.OSNOVNA POLAZIŠTA U RAZVOJU POLJOPRIVREDE I SELA
Kao što je već konstatovano u budućem oblikovanju privredne structure Crne Gore a pogotovu ovog Područja.Značajno  mjesto treba da ima poljoprivredna proizvodnja i to prije svega proizvodnja ekološki visokokvalitetne I zdravstvenobezbjedne hrane.Dugoročna orjentacija ovog područja na proizvodnju kvalitetne hrane ima čvrsto uporište u sledećim činjenicama;
PRVO i pored visokoplaninskog karaktera prostora,poljoprivredne površine zahvataju veliki proctor od preko 74000 ha što čini nešto više od 14% ukupnih poljoprivrednih površina Republike.
DRUGO po procentu zaštićenih prostora a osobito po ekološkim performansama osnovnih prirodnih faktora(zemljIšte,vazduh i voda)Durmitorsko područje je jedan od najočuvanijih  prostora što pruža vrlo povoljne uslove na trajnu orjentaciju da se ovdje,kako je rečeno proizvodi visokokvalitetna i zdravstveno bezbjedna hrana,imajući u vidu činjenicu da ovakva hrana(sa priznatom markom)na tržištu postiže od 2-3 puta veće cijene,a kroz platežno sposobnu turističku potrošnju čak od 4-5 puta.
TREĆE u poljoprivrednoj proizvodnji,a osobito u razvoju stočarstva treba ekonomski valorizovati značajne kapacitete poljoprivrednih površina Područja.Prema stručnim analizama samo površ Sinjajevine može u toku ispaše u trajanju od prosječno 4 mjeseca da prihvati oko 7000 odraslih goveda I 60000 ovaca ne računajući podmladak.Izgradnjom infrastructure-putevi,voda i struja ova planina može biti jedno od najprostranijih i najkvalItetnijih pasišta na Balkanu.ČETVRTO pošto je proizvodnja hrane dugoročno strateško opredjeljenje Crne Gore sas-
Vim je izvjesno da će ova proizvodnja biti praćena i podsticana djelotvornom,i aktivnom ekonomskom agrarnom politikom i da će biti praćena i podsticana djelotvornom i aktivnom ekonomskom i agrarnom politikom i da će profitabilni program i projekti sa područja proizvodnje hrane uz interaktivan razvoj turističkougostiteljskih usluga imati prednost u strukturnim promjenama i usmjeravanju investicija iz inostranih i domaćih izvora.Angažovana i aktivna ekonomska politika usmjerena na proizvodnju hrane doprinijeće direktno i indirektno ublaživanju i zaustavljanju procesa depopulacije kao  i demografskoj,ekonomskoj i socijalnoj revitalizacija seoskih područja što je svakako od dugoročnog strategijskog interesa.Da bi se i u praksi ostvarila ovakva razvojna orijentacija nužno je orijentisati se na izgradnju savremene seoske ekonomije u čijoj će se osnovi nalaziti;proizvodnja hrane,turističke usluge i mala privreda uz odgovarajući razvoj saobraćajne,tehničke i društvene infrastructure.


STOČARSTVO MOTORNA SNAGA RAZVOJA AGRARA
Brži razvoj stočarstva a prije svega ovčarstva i govedarstva treba da vode država i prerađivački kapaciteti uz stalno materijalno jačanje i adekvatno organizovanje poljoprivrednih proizvođača.Daleko brže treba otvarati procese promjene rasnog sastava stoke,organizovanje veterinarskih službi poljoprivrednih apoteka,stručnog obrazovanja za savremenu proizvodnju,transfera savremene nauke i tehnologije u proizvodnji i preradi agrarnih proizvoda i primjeni opšteprihvaćenih normi i standard kvaliteta organizovanje otkupnih službi.Nužno je podsticati i materijalno pomagati izgradnju seoske infrastructure,otvaranje planinskih područja,revitalizaciju i elektrifikaciju katunskih naselja,izgradnju pojila za stoku.Na svim pomenutim i dr. aktivnostima neophodna je ne samo pomoć i podrška države već stalna programirana i dobro organizovana stručna pomoć poljoprivrednim proizvođačima dok material
no ne ojačaju i dok ne ovladaju neophodnim stručnim znanjima.Pored poboljšanja rasnog sastava i zdravstvene zaštite nužno je obezbijediti radikalno poboljšanje u ishrani stoke,odn.uspostavljanje ravnoteže između potreba u stočnoj hrani u ljetnjem i zimskom period jer je ova disproporcija jedna od najslabijih tačaka stočarstva ovog područja.OVČARSTVO
Nužno je što prije osmisliti mjere kojima bi se zaustavio već duže vrijeme opadajući trend broja ovaca.Bilo bi realno očekivati da ovo područje u ukupnom republičkom fondu ovaca učestvuje između 15 I 17%.
Ovako relativno visoki zahtjevi u razvoju ovčarstva zasnivaju se na činjenici da ovce najbolje mogu da iskoriste biljnu masu u prostranim planinskim pašnjacima,a i zbog toga što su ovčarski proizvodi(osobito jagnjeće meso)kvalitetni.Naravno osim pomenutih mjera treba raditi na oplemenjivanju autohtone rase ovaca(Balkanska pramenka,jezeropivski soj)i podizanju njihovih proizvodnih svojstava uz preduzimanje dodatnih mjera kao što su;-Povećanje broja ovaca kreditiranjem seoskih gazdinstava,-Unapređenje tehnologije ishrane i povećanja proizvodnje stočne hrane-Unapređenje tehnologije proizvodnje i poboljšanje zdravstvene zaštite-Organizovano kontinuirano jagnjenje,-Organizovan otkup jagnjadi i vune.Osnovni nosioci razvoja ovčarstva treba da budu seoska gazdinstva.GOVEDARSTVO
Lagano povećanje broja goveda nakon 1994 god ohrabruje.Na to su uticale mjere Republičkih organa koje su podsticale poboljšanje rasnog sastava i povećanja broja govedi kao i sve veća orijentacija na gajenju govedi umjesto ovaca.To se prije svega odnosi na mješovita i staračka domaćinstva koja oskudijevaju u radnoj snazi neophodnoj za gajenje ovaca.Uz nastavljanje aktivne ekonomske politike u oblasti govedarstva realno je očekivati da Durmitorsko područje učestvuje sa 11-12% u ukupnom broju govedi u Republici.
Da bi se ovo ostvarilo neophodno je preduzimanje sledećih mjera;-Poboljšanje rasnog sastava kod buše i smeđeg govečeta i njihovih meleza prema simentalskoj rasi)što bi obezbjeđivalo veću proizvodnju mlijeka(oko 4000 lit.)Godišnje i mesa kao i dobrog prirasta u tovu-Organizovanje rada selekcijske službe pri zadrugama,razvojno promotivnim centrima ili mljekarama uz obavezno vođenje matičnih knjiga-Stvaranje finansijskih uslova za adaptaciju postojećih i izgradnju modernih stočarskih objekata radi omogućavanja primjene savremenih zoohigijenskih i zootehničkih mjera.-Organizovanje proizvodnje mesa u sistemu”krava-tele”I tov do većih težina 500kg. kao i širenje sezonskog tova grla na paši uz minimalnu količinu koncentrata-Veća primjena u ishrani silaže od kukuruzatrave,sijena-Sagledavanje mogućnosti za razvoj jedne govedarske farme kao faktora razvoja i unapređenja govedarstva-Organizovanje otkupa mlijeka i njegova prerada.Od ostalih vrsta stočarstva,nešto veći značaj ima gajenje konja i živine iako je kod njih prisutan opadajući trend.Svinjarstvo i kozarstvo nemaju zapaženije tradicije na ovom području iako je poslednjih godina sve veća potražnja za kozjim sirevima a i za jarećim mesom.
Svakako ove vrste stočarstva imaju a i ubuduće će imati lokalni značaj dok bi gajenje konja moglo da ima šire značenje.NAJVAŽNIJI PRELIMINARNI PROGRAMI RAZVOJA
U ovom dijelu se daje preliminarni pregled najvažnijih proizvodnih područja i proizvoda preko kojih treba valorizovati najvažnije prirodne i antropogene faktore ovog područja za dugoročni razvoj proizvodnje hrane.
PROIZVODNJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA
Već je naznačen jedan broj mjera koje treba da dovedu do stalnog povećanja proizvodnje kvalitetnog mlijeka.Najvažnije je svakako osposobiti što veći broj gazdinstava(farmi)da postanu robna i da se obezbijede povoljni cjenovni odnosi i siguran otkup mlijeka.Naravno veći stepen ekonomske valorizacije je organizovanje prerade mlijeka i proizvodnja pojedinih kvalitetnih mliječnih proizvoda.Stoga će biti neophodna izgradnja mini mljekara preko kojih se to obezbjeđuje..Na većem nivou potrošnje naročito turističke i na području Žabljaka treba računati sa izgradnjom minimljekare.Izgradnja minimljekare omogućiće proizvodnju mliječnih proizvoda a prije svega kvalitetnog sira i skorupa,zatim jogurta kisjelog mlijeka,pavlake I maslaca.Svakako prioritet treba da ima dovršetak rada na projektu proizvodnje Durmitorskog sira priznate marke regionalnog porijekla I specifičnih hemijskih I fizičkih karakteristika.
PROIZVODNJA MESA I PROIZVODA OD MESA
Osimtradicionalne proizvodnje jagnjećeg I junećeg I ovčijeg mesa u svježem stanju potrebno je na bazi odgovarajućih stručnih analiza a osobito procjena budućih potreba tržišta sagledati opravdanost proizvodnje pojedinih suhomesnatih proizvoda kao što su goveđi pršut,kastradina,stelja I pršuta.
Svakako proizvodnja i prerada kvalitetnog mesa osim standardizacije podrazumijeva i potrebu izgradnje miniklanica,sušara i drugih objekata i savremenih uređaja.
PROIZVODNJA I PRERADA RIBE
S obzirom na vodotokove i velike vodne površine čiste vode s pravom je konstatovano da ovo područje ima dobre uslove za proizvodnju kvalitetne ribe.To se prije svega odnosi na akumulaciju Pivskog jezera gdje je moguće organizovati(u kaveznom uzgoju)veliku produkciju.Ukoliko bi postojala orijentacija na veću proizvodnju ribe na Pivskom jezeru,realno je planirati i njenu preradu-konzerviranje i eventualno sušenje.Značajne su mogućnosti i u proizvodnji kvalitetne pastrmke potočare u individualnim mini ribnjacima što najočiglednije potvrđuje privatni ribnjak u mratinju.Izvanredne su mogućnosti(uz poribljavanje i poštovanje stroge zaštite za organizovanje sportskog ribolova na čistim Durmitorskim rijekama i formiranje vrlo značajne i atraktivne selektivne ponude za razvoj sportskoribolovnog turizma.
PROIZVODNJA I PRERADA MEDA
U poslednjim stalno se povećava proizvodnja kvalitetnog meda tako da je ovo područje u 1998 god.učestvovalo sa 4.5% košnica u Crnoj Gori.Uz preduzimanje odgovarajućih mjera na području proizvodnje meda I organizacije pčelara na ovom području je moguće u relativnokratkom roku organizovati proizvodnju i plasman meda sa priznatom markom”Durmitorski med”.Sa medom treba računati i kao komponentom farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda kao i raznih dr.finalnih proizvoda od meda što bi svakako trebalo da potvrde detaljnija proučavanja.
PROIZVODNJA I PRERADA POVRĆA
Pored tradicionalne proizvodnje krompira i kupusa u poslednje vrijeme je sve masovnija proizvodnja(za individualne potrebe raznih)raznih vrlo kvalitetnih povrtarskih kultura,kao što su;mrkva,cvekla,lukovi I zelene salate pošto je sve veća potražnja i potrošnja ovih proizvoda i u svježem i u prerađenom obliku bilo bvi dobro proučiti mogućnosti za organizovanje robne proizvodnje pojedinih vrsta povrća uključujući i proizvodnju fermentisanih sokova od povrća.Sasvim je izvjesno da postoje svi uslovi za organizovanje kvalitetnog sjemenskog krompira.
PROIZVODNJA I PRERADA VOĆA I ŠUMSKIH PLODOVA
Iako je na ovom području zastupljena proizvodnja veoma raznovrsnog i kvalitetnog voća(šljiva,jabuka,krušaka,drenjina,jagoda)ilinjihovosakupljanje(kupina,malina,borovnica,šipurak,lješnik)skoro ni kod jednog od pomenutih proizvoda nije zastupljena znatnija robna proizvodnja niti je(osim tradicionalne prerade šljiva)organizovana njihova prerada u razne finalne proizvode.I ovdje su neophodna detaljnija istraživanja na bazi toga opredjeljenjaza kvalitetnu proizvodnju naročito zrnstaog voća(uključujući i plantažnu)I njegovu finalnu preradu(razni sokovi i slatko).
PROIZVODNJA I PRERADA GLJIVA I LJEKOVITOG BILJA
Pošto se branje gljiva i raznog ljekovitog bilja(i pored toga što je branje pojedinih vrsta strogo zabranjeno)odvija stihijno postoji opasnost da se ovo prirodno bogatstvo vrlo brzo degradira.Zato su I ovdje neophodne detaljnije analize od utvrđivanja sirovinske baze i mogućnosti plantažnog uzgoja pa do finalne proizvodnje i uvođenja reda od strane nadležnih organa a prije svega stroga zaštita ovog bogatstva u okvirima Nacionalnog parka Durmitor.Oživljavanje ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori i obnavljanje veza sa okruženjem imenovanje Durmitorskog područja koa bio ekološkog centra I njegovo uključivanje u međunarodni sisitem,monitoring za praćenje kretanja na planu životne sredine;izrada pilot projekata i formiranje proizvodno promotivnih centara za podsticanje proiz-
vodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda i reazvoja agroturizma;vrednovanje ekološkog potencijala a posebno NP Durmitor.Izrada projekta o Durmitorskom području kao zoni eko biološkog sistema proizvodnje hrane i njegovom uključivanju u međunarodni monitoring za praćenje kretanja u domenu životne sredine.




COPYRIGHT © 2013 WEB CENTER. ALL RIGHTS RESERVED